“Trudim se da barem vikendom svi zajedno ručamo ili večeramo“, rečenica je koju često čujemo. Činjenica je da je blagovanje za istim stolom već stoljećima jedna od onih tekovina koja zbližava članove porodice i daje im mogućnost da
razgovaraju i podijele sve radosti i tuge. Sada je jedna studija dokazala da zajedničko ručanje ili večeranje ima višestruke benefite za razvoj djece. Studiju je proveo Centar za istraživanje ovisnosti na Sveučilištu Columbija.
Naime, djeca iz porodica koje tri puta tjedno zajedno večeraju ili ručaju, pokazuju manju sklonost prema ovisnostima i eksperimentiranju s drogama, te bolje rezultate u školi.
Život je iznimno užurban, no svi bismo se trebali potruditi zajedno s članovima svoje porodice, barem nekoliko dana u sedmici sjesti za isti sto i bez stresa uživati u hrani i zajednički provedenom vremenu.
Vjerovatnije je da će svi članovi porodice biti za stolom na večeri, obzirom da se zbog posla i školskih obaveza ručak često jede “s nogu”.
Bez obzira koliko djeca bila velika i priznali nam oni to ili ne, uživat će u ovim pomalo zanemarenim porodičnim ritualima na kraju dana. Imati će priliku osjetiti sigurnost, prihvaćenost i pažnju, ali se i malo opustiti od obaveza i stresova nakupljenih preko dana. Za istim stolom djecu možemo također naučiti bonton, biti im dobar primjer kada im želimo pokazati kako se ponaša u društvu, a tu je i neizostavna lekcija o važnosti zdrave prehrane koju možemo pokazati u praksi tako da im ponudimo zdrave obroke.
Zašto je ova tradicija zajedničkog blagovanja zamrla i kada? Stručnjaci kažu da se to dogodilo prije 20-tak godina kada se počelo pomicati radno vrijeme. Sve kasnije odlazimo na posao, pa se i sve kasnije vraćamo. Jedan od razloga je i velika ponuda izvanškolskih aktivnosti koje su često organizovane baš u vrijeme večere.
Ko će kuhati?
Jedno je okupiti sve članove porodice za istim stolom, no i dalje ostaje problem manjka vremena i vječna briga – ali ja ne stignem kuhati. Iako, nam nasmiješene domaćice na televiziji nude rješenje u obliku brzog obroka koji samo zagrijemo u mikrovalnoj i poslužimo za 10 minuta, zdravije je poslužiti nešto podjednako brzo, ali iz vlastite kuhinje. Ono što treba, je samo malo pomoći i planiranja.
Tjestenina, povrće, konzervirane mahunarke, svježe meso, svježi sir i slične namirnice, nešto su što bismo uvijek trebali imati u frižideru, jer se brzo pripremaju i to na sto načina. Internet je prepun raznih recepata na temu “brzo i zdravo”, samo ih trebamo pronaći i proučiti.
Zašto ne uključiti djecu u proces kuhanja? Dok oni peru zelenu salatu, na šporetu se pirjaju mahune, u rerni se peče krompir i lagana večera može biti gotova za pola sata. Ionako je najzdravije jesti svježe namirnice, pa nećete pogriješiti ukoliko složite sir s kajmakom, narežete rotkvice i svježu papriku, poslužite integralni hljeb i porodično druženje može početi.
Ovakvo brzinsko pripremanje večere zahtijeva i planiranje, ali imati će višestruke benefite na ponašanje i razvoj djece, stoga se svakako isplati. Ubrzo će zajednička večera svima postati omiljeni događaj dana.
